Home

Prvi zvanični sastanak komisije na temu "Tonjenje Tuzle"

U okružnom uredu u Tuzli maja 1912. godine sastala se komisija na čelu sa dr. Friedrichom Katzerom kako bi se uzmeđu ostalog utvrdilo slijeganje terena usljed eksploatacije soli. Na sastanku su iznijeti podaci da je od 1882-1912. godine dobiveno 9 miliona metričkih centi soli, odnosno 420.000 kubnih metara soli što odgovara praznom prostoru u podzemlju od oko 70.000 metara kubnih. Ovo je ujedno prvi zvanični sastanak koji je razmatrao pitanja tonjenja Tuzle prouzrokovane eksploatacijom soli.

Nekoliko podataka o proizvodnji tuzlanskih solana u vrijeme Osmanlija

Prema podacima iz 1533. godine, prihodi od godišnje proizvodnje soli u Gornjoj i Donjoj Tuzli iznosili su ukupno 61.397 akči. Već 1548. godine godišnja proizvodnja se udvostručila pa su prihodi iznosili 129.856 akči. Tokom XIX stoljeća proizvodnja u solanama u Gornjoj i Donjoj Tuzli je iznosila oko 640 tona soli godišnje. Tuzlanska so je bila namjenjena za tuzlansko područje a jedan dio se izvozio u Istočnu Bosnu i u Novi Pazar.Robu su transportovale osmanske kiridžije na skelu Mokru Goru istočno od Višegrada koji su dalje prevozili ka istočnobosanskim kadilucima.

Adem Handžić, "Bosanske solane u XVI i XVII vijeku", Članci i građa za kulturnu istoriju istočne Bosne, III, Tuzla 1959

Inventar u tuzlanskoj tvrđavi iz 1833. godine

Po napuštanju položaja tuzlanskog mustafiza (čuvara grada van zidina) Mustafe-age Kefe 1833. godine izvršen je popis inventara tuzlanske tvrđave. Popis je obavljen uz nazočnost tadašnjeg tuzlanskog kadije Mehmed Seid Efendije, muteselima Osman bega i uglednih Tuzlaka. Popis je uz kadiju sačinio pisar šerijatskog suda Mehmed. U popisu inventara tuzlanske tvrđave iz 1833. godine, naveden je slijedeći inventar:

5 topova kalibra 3
6 topova kalibra 1(1/2)
8 topova kalibra 1
2 topa kalibra 1/2 od željeza
2 čarka topa ostavljena za vrijeme Ali paše Derendelije
3 slomljena i neispravna topa
920 taneta
227 sablji
12 sanduka pokvarenih naboja
30 sanduka baruta
15 sanduka pokvarena baruta
po 2 sanduka fitilja i raketa
4 sanduka fitilja

Nakon što je popis završen, zaveden je u sidžil (sudsku dokumentaciju).

Izvor: Hamdija Kreševljaković, "Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom", Prilozi za orijentalnu filologiju i istoriju II, Sarajevo 1952.

Tvornica kože u Tuzli 1924-1949

Radionica za preradu kože u Tuzli prerasla je u Tvornicu kože 1924. godine kada je na poziv jednog suvlasnika, došao iz Praga majstor Arnošt Landa. Od 1924. do 1941. proizvodnja u Tvornici je bila unaprijeđena čime se povećao obim prerade kože. U toku II svjetskog rata nabavka kože i materijala za preradu je bila otežana ali je Tvornica uspjevala obezbijediti najnužniju količinu prerađene kože tuzlanskim obućarima za izradu cipela i čizama za potrebe narodnooslobodilačke vojske NOVJ. Tvornica kože je perestala sa radom 1949. godine a posljednji vlasnik bio je Arnošt Landa koji je za svoj rad dobio mnoga priznanja. Na temeljima Tvornice osnovano je Preduzeće "Kožar".

Pedeset godina Arhiva u Tuzli (1954-2004), Tuzla 2005, str. 118.

Detalj opisa Tuzle na osnovu putopisa Svetozara Boroevića 1887.

Dragocjene putopisne bilješke o Tuzli, ostavio je Svetozar Boroević u djelu Durch-Bosnien Illustrirter Fuhrer auf der K.K Bosna-Bahn und der Doboj-Siminhan. – Wien 1887.

Između ostalog o Tuzli je zapisao: „ Donja Tuzla je grad, sjedište okružnog i općinskog ureda, kao i sjedište grčko-pravoslavnog mitropolite, ima 7.190 stanovnika, od čega 5.171 muhamedanaca (muslimana), 1.072 pravoslavaca i 795 katolika, službu pošte i telegraf, garnizon i više gostionica. Donja Tuzla smještena je na obje obale Jale, preko koje se nalaze tri mosta.

Više...

Tuzlanski proizvodi na izložbi u Filadelfiji 1876. godine

Bosna i Hercegovina (u to vrijeme Bosanski vilajet) učestvovala je na prvim svjetskim izložbama. Tako su na Međunarodnoj privrednoj izložbi u Filadelfiji (SAD) 1876. izloženi tuzlanski proizvodi:

Više...